Knez Pavle - Biografija

BLAGOSLOVENI MIRIS BOSILjKA

NjKV Knez Pavle Karađorđević
27(15. april) 1893 – 14. septembar 1976.

Knez Pavle Karađorđević

Praunuk Karađorđev, sin Kneza Arsena (mlađeg brata kralja Petra I) i kneginje Aurore Pavlovne Demidov di San Donato, rođen je u Petrogradu a preminuo u Parizu.

Odgojio ga je njegov stric, kralj Petar I, zajedno sa svojom decom, najpre u Ženevi, a od 1903. godine, u Beogradu. Knez Pavle je rano ostao bez majke (svega dva puta ju je video: prvi put 1898, drugi put 1900. godine, prilikom jednog ručka kod majčine sestre, svoje tetke Marije Simon kneginje Abamalek-Lazarev, rođ. Demidov), preminula je 1904. godine, a i njegov otac, srpski knez Arsen, je stalno bio otsutan, uzevši učešća u devet ratova (karijeru je završio kao general ruske carske konjice i smatra se za Srbina sa najvišim vojnim odlikovanjima u istoriji).

Osnovnu školu i gimnaziju (Druga muška) Knez Pavle je završio u Beogradu sa najboljim ocenama. Po sopstvenoj želji, 1913. godine je započeo klasične studije na Oksfordu, koje je morao da prekine kada je Austrougarska objavila rat Srbiji, krajem jula 1914. Tokom rata obavio je više diplomatskih misija za Kraljevinu Srbiju, a već 1918, vratio se u Oksford kako bi okončao svoje studije. Diplomira istoriju umetnosti i postaje master of arts. Kasnije Knezu Pavlu će biti dodeljena diploma počasnog doktora Univerziteta u Oksfordu. Kao student delio je stan sa Majklom Bouz-Lajonom, sinom grofa od Stratmora i bratom buduće kraljice Jelisavete. Mnoge školske raspuste je provodio kod njih u Glansu, u Škotskoj, u njihovom zamku u Hertfordskoj grofoviji. Sprijateljio se sa princom od Velsa, budućim kraljem Edvardom VIII, sa vojvodom od Jorka, budućim kraljem Džordžom VI, sa vojvodom od Glostera i vojvodom od Kenta koji je postao muž njegove svastike grčke i danske princeze Marine. Svaki put kad bi boravio u Engleskoj, Knez Pavle je stanovao u Bakingemskoj palati.

U Londonu je upoznao Kneginju Olgu (1903-1997). Najvišeg plemićkog roda, njena baka po ocu je bila sestra ruskog cara, a deda od danske kraljevske loze. Mati Kneginje Olge je bila Velika ruska Kneginja Jelena Romanov, ćerka Velikog Kneza Vladimira, drugog sina Imperatora sve Rusije, cara-mučenika Aleksandra II (1818-1881), a otac danski i grčki princ Nikola. Preko svoje majke, Kneginje Aurore, Knez Pavle je vodio poreklo od slavnih plemićkih porodica Trubeckoj i Demidov (ruski prinčevi Trubeckoj vode poreklo od Rurika, zatim od mađarskog kralja Bele II Slepog i srpskog velikog župana Uroša Belog iz 12-og veka). Knez Pavle i Kneginja Olga venčali su se u Beogradu 22. oktobra 1923. godine. Kum mu je bio vojvoda od Jorka, potonji engleski kralj Džordž VI. Kneginja Olga je rodila dva sina : Kneza Aleksandra (1924), Kneza Nikolu (1928-1954) – i kćer Kneginju Jelisavetu (1936).

Prijatelj lepih umetnosti, Knez Pavle je već od 1924. godine počeo da radi na ustrojavanju svog muzeja. I tako je, dobivši od svojih prijatelja iz inostranstva izuzetno vredne slike, i sam postavši donator, osnovao Muzej savremene umetnosti 1929. godine, u Konaku Kneginje Ljubice.

Godine 1934, desila se u Marseju tragična pogibija kralja Aleksandra. Posle otvaranja kraljevog testamenta, Knez Pavle je postao prvi Namesnik (zajedno sa gospodom Perovićem i Stankovićem) maloletnom kralju Petru II. Zakleo se da će u septembru 1941. godine, nakon sticanja punoletstva kraljevog, ovome predati Jugoslaviju kakvu je stvorio kralj Aleksandar.

Početkom 1935. godine, spajanjem Istorijsko-umetničkog i Muzeja savremene umetnosti, u Beogradu je (u današnjoj zgradi Predsedništva Republike) počeo da radi Muzej Kneza Pavla, najznačajnija institucija ove vrste u novoj kulturnoj istoriji srpskog naroda.

Sa porodicom, Knez Pavle je 27. marta 1941, otišao u Grčku i tamo predat u engleske ruke. Oni su ga sproveli u Egipat, a odatle su svi transportovani u englesku koloniju Keniju, gde su bili internirani, pod engleskom stražom, usred džungle, na obali divljeg jezera Naivaša. Hrabrim nastojanjima Kneginje Olge, preko njene sestre Marine, vojvotkinje od Kenta, Knez Pavle je dobio odobrenje od engleskih vlasti na napusti Keniju (sredinom 1943) i preseli se u Južnu Afriku, u Johanesburg. Tek krajem 1947. godine, on i porodica dobijaju odobrenje od engleskih vlasti da se vrate u Evropu. Izabrao je Pariz da u njemu stanuje.

Dana 12. aprila 1954, primio je vest da je njegov sin Nikola, u koga je polagao najveće nade, izgubio život u automobilskoj nesreći.


Bista kneza Pavla,
rad Ivana Meštrovića

Još 1947. godine, sve što je imao u Jugoslaviji je bilo konfiskovano: dvorac «Brdo» kod Kranja u Sloveniji, kuća u Beogradu i pokretna imovina ostala u Belom dvoru. Nikada više nije video svoje slike koje je sa ljubavlju kupovao, svoje kolekcije porcelana....

Muzej Kneza Pavla su komunisti sa pijetetom zatvorili i utopili u «Narodni muzej». Njega su opanjkali u narodu da je bio «kvisling», «hitlerovac», da je «želeo da otme krunu mladome kralju»...

Narod je učio u školama da je «27. mart bio delo hrabrih Titovih komunista koji su spasili naše narode i narodnosti od nenarodnih elemenata»... Knez Pavle je, kao pravi stoik, sve muški podneo. Kao istinski plemić, nikada se nije branio od kleveta. Voleo je svoju Srbiju, na nju ga je, u svim godinama progonstva i izgnanstva sećao blagosloveni miris bosiljka.

U sećanjima na kneza Pavla, juna 1980. godine, Kosta St. Pavlović je zapisao:

- Pita se kome da ostavi svoju zbirku slika. Nameravao je da je pokloni muzeju koji je bio osnovao u Beogradu, ali neće da je ostavlja komunistima. Možda će se rešiti da ih zavešta Oksfordskom univerzitetu. Napunio je, kaže, 70 godina, a proteklo je pedeset otkad je u Oksordu diplomirao. Na rastanku me je upitao da li osećam čežnju za zemljom. Odgovorio sam mu da je naročito osećam kad cvetaju jorgovani, jer nam je vrt, u roditeljskom domu u Beogradu, bio pun jorgovana. «A ja», uzvratio mi je Knez, «kad šetam pratolinskim vrtom, kad uzberem struk bosiljka, protrljam ga međ prste i pomirišem. Tada mi gotovo pođu suze na oči».

Naš narod veruje da bosiljak raste u vrtovima Presvete i Preblagoslovene Majke Božije Bogorodice.

Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Knez Pavle Karađorđević preminuo je u Američkoj bolnici, u Neiju kraj Pariza, 14. septembra 1976. godine. Sahranjen je u Lozani, zajedno sa sinom Knezom Nikolom i suprugom Kneginjom Olgom.

Knez Pavle Karađorđević -
jedna od poslednjih fotografija

Mapa sajta
Copyright © 2008, 27. mart. All rights reserved.